Lokacija: Poljoprivredni fakultet Osijek » Nastava » Studiji

O studijima

Od akademske 2005./2006. godine na Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku upisom u prvu godinu započinju studij “BOLONJSKI STUDENTI”. Ovaj se popularni naziv odnosi na studente koji će se među prvima suočiti sa studijskim programima koncipiranim i usklađenim s Bolonjskom deklaracijom. U proteklih nekoliko godina intenzivno se radilo na upoznavanju javnosti s reformom visokog školstva u Hrvatskoj.

Akademska 2004./2005. godina je godina intenzivnih priprema novih studijskih programa prema Bolonjskoj deklaraciji. Tome su pristupila sva visoka učilišta i veleučilišta u Hrvatskoj. Bolonjski proces bi trebao biti put do europske diplome, a najznačajnije promjene u odnosu na dosadašnji sustav visokog obrazovanja su sljedeće:

  • Novi studijski programi usklađeni su sa srodnim programima zemalja potpisnica Bolonjske deklaracij (45 europskih država)
  • Prihvaćena su tri stupnja studija: preddiplomski, diplomski i poslijediplomski
  • Uvodi se bodovni sustav (ECTS - European Credit Transfer System)
  • Omogućuje se pojačana mobilnost u okviru koje se studenti tijekom studija mogu uključivati u nastavu unutar vlastitog i unutar europskih sveučilišta
  • Uvodi se usporedivost akademskih i stručnih stupnjeva radi lakšeg zapošljavanja i međunarodne konkurentnosti
  • Uvodi se obveza osiguravanja, praćenja i upravljanja kvalitetom visokoobrazovnog sustava te postizanja ekonomičnosti i smanjenja trajanja studija
  • Skraćen je postupak priznavanja diploma stranih visokih učilišta Novi koncept studija u Hrvatskoj

Prihvaćeni europski sustav za prijenos i nakupljanje bodova (European Credit Transfer and Accumulation System, ECTS) temelji se na ukupno utrošeno vrijeme studenta u stjecanju odgovarajućih sposobnosti, znanja i vještina po pojedinom modulu, kao i ukupnom studijskom programu. Na taj se način omogućava uspoređivanje i prepoznavanje studijskih programa različitih sveučilišta u Europi, čime se olakšava studentska pokretljivost i mogućnost zapošljavanja.

U odnosu na ranije vrednovanje, sustav ECTS omogućava kvalitetnije ustanovljavanje studijskog opterećenja. Ranije se vrednovalo kvantitativno opterećenje nastavnika i suradnika u nastavi, što znači broj sati predavanja i vježbi, odnosno opterećenje nastavnika i suradnika u nastavi. ECTS sustav ima sasvim drugačiji pristup. U središte se postavlja student i mjeri se studijsko opterećenje kroz ukupno radno vrijeme prosječnog studenta potrebno za savladavanje studijskog programa. U to je pored onog vremena utrošenog za pohađanje nastave, vježbi i prakse, uključeno i vrijeme koje student utroši za samostalno učenje, pretraživanje i proučavanje literature, polaganje ispita i ostalih aktivnosti potrebnih za savladavanje potrebnih znanja, sposobnosti i vještina za dotični studijski program. To znači da se takvim načinom mjerenja opterećenja rada studenta studijski programi usmjeravaju na studente, a ne na nastavnike i suradnike. Tek nakon provjere i dokaza o stečenom znanju, vještini i sposobnosti (položeni ispiti ili drugi oblici provjere naznačeni u studijskom programu) dodjeljuju se studentu ECTS bodovi.